Sa svojih jedanaest naselja i više od 3.000 stalnih stanovnika, otok Pašman je jedan od najatraktivnijih otoka za odlièan odmor i kvalitetan život.

Otok Pašman proteže se JZ dijelom Zadarske županije. Morski pojas otoka granièi s akvatorijem Šibensko-Kninske županije. Prostor otoka Pašmana administrativno je podijeljen na dvije opæine , Pašman i Tkon. Opæina Pašman s 48,73 km2 i devet naselja zauzima veæi dio otoka, dok na opæinu Tkon koja obuhvaæa 14,30 km2 i dva naselja Tkon i Ugriniæ, odpada manji dio otoka. Otok Pašman oduvijek je bio od velikog znaèaja s obzirom na prostrane poljoprivredne površine i relativno povoljan pomorski položaj.

Sve do poèetka osamdesetih godina prošlog stoljeæa, glavna otoèna gospodarska grana bila je poljoprivreda, stoèarstvo i u manjoj mjeri pomorstvo.Razvojem otoka, krajem prošlog stoljeæa otvorile su se moguænosti razvoja turizma, pa je danas turizam uz ribarstvo najvažnija gospodarska grana.

Otok prekrasnih maslinika, starih tradicionalnih kamenih kuæa, pješèanih plaža , otok okružen najèišæim morem prema posljednjim ispitivanjima, otok je kao stvoren za ugodan boravak.

Odlièna trajektna povezanost koja traje manje od 15 minuta vožnje iz Biograda do Tkona i u ljetnoj sezoni s stalnim polascima, ovaj otok èini lako dostupnim i upravo se tu krije razlog stalnog rasta broja posjetitelja i novih stanovnika otoka.

Najvažnije i najrazvijenije mjesto na otoku je mjesto TKON. Zahvaljujuæi trajektnom pristaništu i velikom protoku ljudi i vozila, Tkon se daleko brže razvija od ostalih naselja.

 

 

Pašman je drugo po važnosti mjesto na otoku i administrativno središte Opæine Pašman. Posljednjih godina primjeæuje se razvitak turistièke ponude, ali još uvijek nisu iskorišteni svi resursi koji bi ovo mjesto mogli uèiniti još boljim mjestom za boravak.

Mrljane, nekada u prošlosti zaseok susjednog mjesta Neviðane , od polovice osamdesetih 20. stoljeæa, doživljava svoj vrtoglavi uspon i danas su Mrljane najpoznatije po tri osnove; mjesto odliènih pomoraca i gotovo najbrojnijih privatnih brodara na cijelom Jadranu, mjesto s najveæom plažom na otoku i najbrojnijim turistièkim kapacitetima.

Osim ova tri spomenuta mjesta, na otoku se nalaze ostala mjesta: Ugriniæ , Kraj , Mali Pašman , Barotul , Neviðane, Dobropoljana , Banj i Ždrelac i vikend naselje Gladuša.

Prvi spomen otoka Pašmana susreæemo u djelu Konstantina Porfirogeneta (10. st., "de administrando Imperio") kao Katav, što se najvjerojatnije odnosi na Tkon. U povelji iz 990. godine zadarski prior Maius daruje benediktinskom samostanu Sv. Krševana iz Zadra crkvu Sv. Mihovila ½sitam in insula Postimana½, tj. na otoku Pašmanu. Libellus Policorion u 11. st. spominje insula sancti Johannis Euangeliste prema nazivu biogradske benediktinske opatije koja je imala posjede na otoku. Povelje iz 1067. godine spominju stariji naziv otoka koji se zvao Flaveico. Srednjovjekovni izvori (13.st.) Pašman nazivaju imenima drugih naselja, kao npr. insula Bagno, insula Dobropolana, ili pak imenom benediktinskog samostana insula sancti Damiani (sv. Kuzma i Damjan na Æokovcu).

 

  Otok Pašman i otok Ugljan povezani su mostom i trajektnom linijom s Biogradom. Pašman je 12. otok po velièini, a 13. po broju stanovnika u RH. Najveæa dužina otoka iznosi 21,35 km, a najveæa širina 4,27 km. Površina otoka iznosi 63,03 km2, a bez pripadajuæih otoèiæa 60,11 km2. Dužina obale s pripadajuæim otoèiæima iznosi 93,1 km2. JZ strana obale je uglavnom strma i stjenovita, dok je SI strana pitomija i pješèana. Zanimljiva je pojava pješèanih klifova, koji na podruèju naselja Tkon stvaraju atraktivan pejzaž. U Pašmanskom kanalu se nalazi niz manjih otoèiæa: Garmenjak, Školjiæ, Komornik, Muntan, Veli Dužac, Èavatul, Vela Bisaga, Mala Bisaga, Galešnjak, Rièul, Babac, Planac i
Sv. Katarina.


 # Otoci Pašman i Ugljan povezani su mostom

 

 

Sa JZ strane okružen je akvatorijem Srednjeg kanala koji ga dijeli od Kornatskog arhipelaga i Dugog otoka, a u kojem se takoðer niže veæi broj manjih otoèiæa: Gnaliæ, Žižanj, Ošljak, Kamenèiæ, Vela Kotula, Mala Kotula, Runjava Kotula, Gangaro, Košara, Maslinjak i Hrid Galiolica duboko u Srednjem kanalu.

 

Najviši vrh otoka je V.Bokolj, 272 m.